Bmw 700
Teško je to sada zamisliti, ali BMW je pedesetih godina prošlog stoljeća prošao teško razdoblje i gotovo propao . Iako su 507 roadster i kupe 503 s V-8 motorom bili zapanjujući i graciozni strojevi, predstavljali su financijsku katastrofu, sa samo 250-ak BMW-a 507 prodanih po cijenama koje su posramile i Mercedes-Benz 300 SL. Model 503 prošao je malo bolje, s nešto više od 400 proizvedenih automobila.
Nijemci su bili posebno željni proizvodnje jeftinog i štedljivog malog automobila. BMW je trebao proširiti svoju paletu modela, ali nisu imali resursa za razvoj potpuno novog automobila s potpuno novim motorom. Ovdje se u priču uključuje talijanski inženjer Renzo Rivolta - čija je tvrtka Iso Rivolta Spa proizvodila skutere i motocikl. Godine 1951. Rivolta je naručio od dvojice mladih zrakoplovnih inženjera, Ermenegilda Pretija i Pierluigija Raggija, dizajn inovativnog majušnog automobila pokretanog jednim od motociklističkih motora koje je njegova tvrtka već proizvodila. Rezultat je bio izvanredan automobil, danas bismo ga nazvali microcar, auto je bio malenih dimenzija, sa vratima (od frižidera) naprijed i motorom od 236 ccm i 9,5ks , koji je predstavljen na salonu automobila u Torinu 1953. godine, ali prodaja nije išla najbolje.
1954. godine talijanski je mali automobil privukao pažnju upravitelja BMW-a, Rivoltino se vozilo činilo toliko savršenim da su tražili od Talijana da im proda dizajn, te je uz sitne promjene ušao u proizvodnju i taj model je poznat kao BMW Isetta.
Bmw je tražio način kako da na povoljan način ponudi mjesta za 4 putnika.
Rezultat je Bmw 600 koji je bio zamišljen kao povećana Isetta s više snage i konvencionalnijom konfiguracijom na četiri kotača.
600 je koristio prednji ovjes i prednja vrata Isette. Model 600 pogonio dvocilindrični boxer motor od 582 ccm (35,5 cu in) iz kombinacije motocikla / bočne prikolice R67. Ovaj motor, koji je isporučivao 19,5 konjskih snaga (14,5 kW) pri 4.500 okretaja u minuti, bio je postavljen iza stražnjih kotača. Ručni mjenjač s četiri brzine bio je standardni, dok je bio dostupan poluautomatski mjenjač Saxomat. Najveća brzina modela 600 bila je približno 100 km / h.
Međutim, u dvije godine proizvedeno je samo 34 000 600, dijelom i zbog cjenovne konkurencije s početnim VW Bubom. Krajem 1950-ih potrošači su željeli automobile koji izgledaju poput automobila i izgubili su zanimanje za ekonomične modele.
Iako je Isetta generirala cash flow, nikada nije ostvarila profit potreban za razvoj konvencionalnije limuzine. BMW je trebao brzo i konkretno rješenje.
Wolfgang Denzel, obratio se BMW-u 1957. godine s prijedlogom za atraktivan i konvencionalniji model koji bi mogao zamijeniti Isettu. S obzirom na zeleno svjetlo odbora, Denzel se obratio talijanskom dizajneru Giovanniju Michelottiju, koji bi na kraju ostavio svoj potpis na nekoliko BMW-ovih modela.
Tako je nakon nekoliko mjeseci teškog rada Wolfgang Denzel, automobilski inženjer i uvoznik BMW-a u Austriji, predstavio novi BMW 700 oko 1958. godine, sedan koji je međuosovinski razmak proširio na 2.120 mm, istovremeno proširujući prednju osovinu na 1.270 mm, a straga na 1.200 mm, kako bi se pružila puno ugodnija kabina koja je zahvaljujući velikim vratima omogućavala jednostavan pristup stražnjim sjedalima koja su bila vrlo udobna.
Promjene tu nisu stale, jer je BMW 700, zahvaljujući monocoque šasiji(Prvi Bmw-ov model sa takvom šasijom), bio vrlo lagan i na vagi je imao težinu od samo 600 kilograma, dok je udaljenost od tla smanjio za 70 mm , što je pomoglo da se učini mnogo stabilnijim i, prije svega, zabavnim u vožnji, na čemu su mnogi ljudi bili zahvalni. Motor je pretrpio promjene, stari blok od 600 ccm i 2 cilindra, koji se koristi u Isetti,zamijenjen je novom verzijom od 700 ccm, što je omogućilo maksimalnu snagu od 30ks što je laganom autu omogućavalo maksimalnu brzinu od 125 km / h. Ljudi i mediji brzo su počeli hvaliti model, jer su promjene dovele do toga da se njegove performanse podudaraju s BMW 327, najsportskijim modelom marke u to vrijeme, što ga je brzo odvelo do sudjelovanja na najvažnijim prvenstvima doba, poput relija Sahara-Lappland, njemačkog prvenstva HillClimb i turističkog prvenstva sa svojim GT i S verzijama.
Prva varijanta modela 700 koja se pojavila nakon originalnog kupea i salona bio je model 700 Sport u kolovozu 1960. Dostupan samo kao kupe, Sport je koristio poboljšani motor s parom rasplinjača Solex i omjerom kompresije 9,0: 1. To je dovelo izlaznu snagu do 40 PS (29 kW). Sport je imao stražnji anti-roll bar a Rebrasti karter je korišten za smanjenje temperature ulja snažnijeg motora. 700 Sport preimenovan je u 700 CS 1963.
700 Cabriolet predstavljen je nedugo nakon modela 700 Sport, a bio je dostupan samo sa Sportovim motorom od 40 konjskih snaga. Kabriolet je napravila Karosserie Baur iz Stuttgarta. Izrađeno je 2.592 kabrioleta.
Poluautomatski mjenjač Saxomat ponuđen je kao opcija od rujna 1960.
700 Luxus (deluxe) zamijenio je originalni salon 1962. Dodata je i dulja varijanta međuosovinskog razmaka, LS, koja je produžila međuosovinski razmak za 16 centimetara (15 inča). U veljači 1963. povećana je veličina ulaznih ventila u osnovnom motoru od 700. To je povećalo snagu na 32 PS (24 kW). Konačni razvoj modela 700 bio je 700 LS Coupé iz 1964. godine. Ovo je bio coupé s dugim međuosovinskim razmakom sa motorom Sport. Izrađeno je 1.730 LS kupea.
Proizvodnja BMW-a 700 završila je u studenom 1965. Do tada se novi BMW-ov model New Classe etablirao na tržištu. Velika potražnja za ovim većim automobilima, koji je donosio i veći profit, doveo je do toga da je BMW prestao proizvoditi ekonomične automobile, i krenuo putem gradnje imidža luksuzno/sportske marke kakvim ga poznajemo danas.
